top of page

Čemu služi poljubac?

Writer's picture: mediamix0106mediamix0106

Prilikom ljubljenja ljudi razmene i do 80 miliona bakterija u svega nekoliko sekundi.

Ali, zašto uopšte praktikujemo ovaj univerzalni gest privrženosti i strasti? Nauka,

istorija i evolucija nude različite odgovore na ovo intrigantno pitanje.



Koreni poljupca u drevnoj istoriji

Najraniji dokazi o ljubljenju potiču iz Mesopotamije, gde su pre više od 4500 godina

zabeleženi tekstovi na klinastom pismu, koji opisuju poljupce u romantičnom

kontekstu. Međutim, poreklo poljupca ostaje misterija. Evolucijski psiholozi spekulišu

da je poljubac mogao nastati iz prakse u kojoj su majke hranile svoju decu

žvakanjem hrane i njenim prenošenjem ustima. Ipak, ova teorija nije univerzalno

prihvaćena, jer ne objašnjava zašto ljudi pri ljubljenju koriste specifične pokrete

usana.

Druga teorija povezuje poljupce s timarenjem među primatima. Naime, ljudski preci

su, slično majmunima, napućivali usne kako bi uklonili parazite ili ostatke hrane iz

krzna svojih bližnjih. Ova praksa bi se vremenom mogla transformisati u oblik

ljubljenja koji poznajemo danas.

Poljubac kroz prizmu evolucije

Poljubac ima duboko ukorenjenu biološku svrhu. Prilikom ljubljenja razmenjujemo

pljuvačku bogatu hormonima poput testosterona, koji može pojačati seksualnu

privlačnost. Takođe, kontakt usnama omogućava procenu imunološkog sistema

potencijalnog partnera, što može doprineti odabiru genetski kompatibilnih partnera.

Osim toga, poljupci mogu smanjiti nivo stresa. Istraživanja su pokazala da se tokom

ljubljenja snižava nivo kortizola, hormona stresa, što doprinosi osećaju bliskosti i

zadovoljstva u vezi.

Raznolikost poljubaca u kulturama

Ljubljenje nije univerzalna praksa. Antropološka istraživanja pokazuju da je prisutno

u oko 46% kultura sveta. Dok su romantični poljupci česti u zapadnim kulturama, neki

narodi, poput starosedelaca Mehinaku u Brazilu, smatraju ljubljenje neobičnim ili čak

neukusnim.

Zanimljivo je da ljubljenje više dominira u hladnijim podnebljima. Na primer,

romantični poljupci su gotovo univerzalni u arktičkim kulturama, gde je lice jedini

otkriveni deo tela, dok su u tropskim regionima ređi.

Nauka o tehnici ljubljenja

Većina ljudi pri ljubljenju naginje glavu udesno, što istraživači povezuju s prenatalnim

razvojem. Nasuprot tome, poljupci između roditelja i dece često naginju ulevo, što

ukazuje na kulturno uslovljeno ponašanje.

Poljubac – izraz ljubavi i više od toga

Bez obzira na poreklo i različite forme, poljubac ostaje univerzalan simbol ljubavi,

privrženosti i često biološki neophodne razmene informacija. Bilo da ga koristimo za

izražavanje osećanja, smanjenje stresa ili povezivanje sa voljenima, poljubac je

neizostavni deo ljudskog iskustva, a povezuje nas na način na koji reči često ne

mogu.

3 views0 comments

ความคิดเห็น


bottom of page