Danas, 4. decembra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika – Vavedenje Presvete Bogorodice, koji je posvećen njenom ulasku u hram u Jerusalimu, kada je, kao devica, zavetovala svoje životno posvećenje Bogu. Ovaj praznik, koji spada među najvećim hrišćanskim praznicima, smatra se izuzetno značajnim i u duhovnom životu vernika, ali i u svakodnevnim običajima naroda.
Zavet devičanstva i simbolika Vavedenja
Prema hrišćanskom predanju, Vavedenje je trenutak kada je Bogorodica, još kao devojčica, pred svetinjom posvetila svoj život Bogu i zavetovala se na večnu devičanstvo. U crkvenoj tradiciji, Bogorodica se smatra prvim i savršenim uzorom devičanstva, a sam čin njenog uvođenja u hram predstavlja ne samo njenu ličnu posvećenost, već i Božiju volju da se kroz nju ostvari spasenje čitavog sveta.
Ovaj praznik, koji se u crkvenom kalendaru slavi crvenim slovom, u narodu je poznat i kao Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica, i često se posmatra kao praznik posvećen ženama, porodici i materinstvu. Posebno ga slave porodilje, kao i žene koje žele da postanu majke, uz nadu da će im Bogorodica pomoći u ostvarivanju toga blagoslova.
Istorija i običaji
Pretpostavlja se da se Vavedenje kao praznik obeležava još od 4. veka, dok je u 11. veku dobilo status velikog praznika. Iako nije među najbrojnijim slavama u našem narodu, mnogi ga slave kao krsnu slavu. Za Srbe, Vavedenje je duboko ukorenjeno u verovanju i narodnim običajima.
Jedan od najvažnijih običaja vezanih za Vavedenje je verovanje da se na ovaj dan ne započinju važni poslovi. Takođe, ovaj dan pada na usečni dan, koji se tradicionalno povezuje sa Usekovanjem glave Svetog Jovana Krstitelja, a to je, prema običajima, dan kada se izbegava upotreba noževa, makaza i drugih sečiva, jer se veruje da će u suprotnom zveri tokom zime držati čeljusti zatvorene.
Takođe, na Vavedenje vernici posvećuju posebnu pažnju vremenskim prilikama. Ako je dan sunčan, smatra se da će naredna godina biti lepa i sunčana, dok kiša donosi verovanje da će godina biti rodna, a jak vetar najavljuje nerodan period.
Običaji i tradicije u Srbiji
U Srbiji je običaj da na Vavedenje prestaju svadbe. U nekim selima, naročito u južnom Pomoravlju, žene koje ne mogu da imaju decu odlaze u manastir Crkovicu, gde provedu noć u molitvi za dar potomstva. Takođe, u nekim krajevima postoje posebni običaji da se na ovaj dan sve mlade koje su se udale tokom jeseni okupe ispred crkve, noseći cveće iz svojih venčića, kao simbol njihove nove životne etape i posvećenosti.
Molitva Bogorodici na Vavedenje
Na ovaj važan dan, vernici se okupljaju u crkvama i mole Bogorodicu, tražeći njen blagoslov i zaštitu, naročito za žene i porodice. Jedna od najlepših molitvi, koja se izgovara na Vavedenje, glasi:
„O, Presveta Djevo, Carice nebesa i zemlje, pre svih vekova izabrana Nevesto Božija, Koja si u poslednja vremena došla u hram zakonski, radi obručenja sa Nebeskim Ženikom! Ti si napustila narod Svoj i dom oca Svojega, da bi Sebe prinela Bogu kao žrtvu čistu i neporočnu, i prva dala obećanje svagdašnje devstvenosti. Podari i nama da se u sve dane života svoga sačuvamo u devstvenosti, celomudriju i strahu Božijem, da budemo hramovi Duha Svetoga, i iznad svega, pomozi svima koji u obiteljima žive i koji su se obručili na služenje Bogu da Te podražavaju, da svoje živote provode u čistoti devstvenosti...“
Ova molitva poziva vernike da slede primer Bogorodice u čistoti života, strahu Božijem i odanosti, kao i da traže njeno zagovaranje za sve što je dobro u njihovim životima – od porodice do duhovnog isceljenja. Bogorodica je u mnogim tradicijama prikazana kao zaštitnica žena i majki, pa tako i u ovom prazniku žene traže njenu zaštitu i blagoslov.
Vavedenje Presvete Bogorodice je više od religioznog praznika – to je dan kada se vernici povezuju sa dubokom tradicijom i verovanjem koje nas podseća na važnost posvećenosti Bogu i čistoti duše. U vreme kada je sve više iskušenja i izazova, ovaj praznik postaje poziv na molitvu , pokajanje i na veru u Boga koja nas čuva i blagoslovi, posebno žene i porodice.
留言