Organska hrana poslednjih decenija sve više privlači pažnju potrošača koji žele
zdraviji i bezbedniji način ishrane. Međutim, pitanje da li je organska hrana zaista
bezbednija i hranljivija ostaje predmet brojnih rasprava među stručnjacima.
Bezbednost hrane – mit ili realnost?
Bezbednost hrane često je glavni razlog zbog kog se kupuju organski proizvodi. Ipak,
stručnjaci ističu da organski status ne garantuje odsustvo potencijalnih opasnosti.
Primer za to je nedavno povlačenje šargarepe od strane jedne kalifornijske
kompanije zbog prisustva bakterije ešerihija koli.
Dr Stefani Smit, docent i specijalista za bezbednost hrane na Univerzitetu Vašington,
objašnjava da se organska oznaka odnosi na prakse uzgoja, a ne na bezbednost
hrane. Proizvodi, bez obzira na to da li su organski ili konvencionalni, mogu biti
kontaminirani patogenima zbog izloženosti životinjama i njihovom otpadu na
otvorenom.
Organski farmeri koriste prirodna sredstva poput kompostiranog đubriva, što može
povećati rizik od biološke kontaminacije. Iako su propisi strogi – zahtevajući pauzu od
90 do 120 dana pre žetve kako bi se smanjio rizik od patogena – potencijal za
kontaminaciju i dalje postoji.
Organske prakse koje nose rizik
Prema rečima dr Kita Vorinera, profesora nauke o hrani sa Univerziteta Gvelf,
određene prakse u organskoj poljoprivredi mogu čak i povećati rizik od bolesti:
Izostavljanje hlora u vodi za pranje proizvoda.
Mogućnost unakrsne kontaminacije tokom post-žetvenih procesa.
Upotreba manje efikasnih alternativnih fungicida.
Ove metode, iako usklađene sa ekološkim standardima, mogu doprineti većem riziku
od patogena poput ešerihije koli.
Hranljivost organske hrane – šta kažu istraživanja?
Kada je reč o nutritivnim vrednostima, mišljenja su podeljena. Neke studije su
ukazale na nešto veći sadržaj hranljivih materija u organskim proizvodima, ali većina
istraživanja ne pruža čvrste dokaze da su značajno hranljiviji od konvencionalne
hrane.
Na primer, analiza iz 2012. godine objavljena u Annals of Internal Medicine
proučavala je 223 studije o hranljivosti i kontaminaciji hrane. Zaključeno je da nema
značajne razlike u nutritivnim vrednostima između organskih i konvencionalnih
proizvoda.
Dr Voriner potvrđuje da su iz naučne perspektive, razlike u ishrani između organskih i
neorganskih proizvoda minimalne.
Organska hrana: Percepcija i realnost
Mnogi potrošači biraju organsku hranu uverenjem da smanjuju izloženost
hemikalijama i sprečavaju hronična oboljenja poput raka. Ipak, istraživanja poput
onog iz 2018. godine objavljenog u JAMA Internal Medicine, iako sugerišu moguće
benefite, imaju ograničenja. Američki institut za istraživanje raka (AICR) navodi da
još nema dovoljno dokaza koji bi povezali konzumaciju organske hrane s nižim
rizikom od raka.
Organska hrana nosi ekološke prednosti i prati stroge standarde proizvodnje, ali ne
garantuje veću bezbednost niti značajno viši nivo hranljivosti u poređenju s
konvencionalnom hranom. Iako može biti bolji izbor za očuvanje životne sredine,
potrošači bi trebalo da budu svesni da su rizici od kontaminacije i nutritivne razlike
slični kod oba tipa proizvoda.
Comentarios